Gluhima daje čuti, nijemima govoriti.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku 7, 31-37

U ono vrijeme: Vrati se Isus iz krajeva tirskih pa preko Sidona dođe Galilejskom moru, u krajeve dekapolske.

Donesu mu nekoga gluhog mucavca pa ga zamole da stavi na nj ruku. On ga uzme nasamo od mnoštva, utisne svoje prste u njegove uši, zatim pljune i dotakne se njegova jezika. Upravi pogled u nebo, uzdahne i kaže mu: »Effata!« — to će reći: »Otvori se!« I odmah mu se otvoriše uši i razdriješi spona jezika te stade govoriti razgovijetno.

Današnja misna čitanja govore nam o tome da se možemo spasiti ako se otvorimo Božjoj objavi i ljubavi.

Prorok Izaija objavljuje da Bog iscjeljuje svoj narod, koji je postao gluh, nijem i slijep, zbog nevjernosti i ustrajnosti u grijehu.

U ulomku današnjeg Markova evanđelja se ispunja Izaijino proroštvo, Isus iscjeljuje gluhonijema čovjeka što je znak otkupljenja, koje je donio ljudima. Isusu dovode čovjeka, koji je zakinut i ograničen u opažanju okoline i svijeta. Izgovarajući riječ “Effata”, što znači, otvori se, Isus izriče svoju stvarateljsku moć i vlast. Gluhonijemi čovjek dobio je milost da prve riječi koje je čuo, budu Isusove riječi, a prve koje je izgovorio budu riječi, kojima slavi Boga, zbog divnih djela koja mu je učinio.

I nama krsna milost otvara naše uši Božioj riječi i razriješuje jezik da hvalimo Boga i ispovijedamo svoju vjeru, koja nam otvara oči srca da prepoznamo Božju moć, mudrost i dobrotu. Vjerom po Isusu Kristu ozdravljamo i imamo pristup Nebeskom Kraljevstvu.

Današnji čovjek često zatrpava uši mnogim zvukovima i neprimjerenim sadržajima, od kojih zaguši sposobnost da sluša glas svoga Stvoritelja. Gluhi smo ako ne slušamo Božji govor i nijemi ako ne govorimo s Bogom i bližnjima. Postoji i unutarnja zatvorenost i tvrdokornost srca koja je nastala zbog grijeha, pa postanemo bolesni u duhu, hladnoća u ophođenju, pobune, podjele, sebičnost, bolesne misli, osjećaji i međuljudski odnosi. Isus je došao da otvori naša srca, da dopustimo da nas Njegova ljubav ljubav mijenja, da bi živjeli u punini  odnosa s Bogom i drugima.

Bolest, patnja i trpljenje je često prilika za duhovno buđenje, tada mijenjamo svoje stavove i način razmišljanja. Ozdravljenje dolazi iznutra, snagom Božjeg Duha. Čovjek koji je u Bogu je zdrav. Isus blaženima naziva one, koji usred patnje, progonstva i bolesti slave Boga.

Isuse, na tvoju riječ “Effata”, neka se otvori sve blago i dobro, koje je Bog u meni stvorio, neka se otvore brane Nebeske milosti, da čujem Tvoju Riječ i da ti mogu uzvratiti, hvaleći i slaveći Boga. Amen. Aleluja!

Senka

DVADESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU