Koji se uzvisuje, bit će ponižen, a koji se ponizuje, bit će uzvišen.

 

Čitanje svetog Evanđelja po Luki 14, 1.7-14

Jedne subote Isus dođe u kuću nekoga prvaka farizejskog na objed. Promatrajući kako uzvanici biraju prva mjesta, kaza im prispodobu:

»Kada te tko pozove na svadbu, ne sjedaj na prvo mjesto da ne bi možda bio pozvan koji časniji od tebe, te ne dođe onaj koji je pozvao tebe i njega i ne rekne ti: ’Ustupi mjesto ovome.’ Tada ćeš, postiđen, morati zauzeti posljednje mjesto. Nego kad budeš pozvan, idi i sjedni na posljednje mjesto pa, kada dođe onaj koji te pozvao, da ti rekne: ’Prijatelju, pomakni se naviše!’ Bit će ti to tada na čast pred svim sustolnicima, jer – svaki koji se uzvisuje, bit će ponižen, a koji se ponizuje, bit će uzvišen.«

A i onome koji ga pozva, kaza: »Kad priređuješ objed ili večeru, ne pozivaj svojih prijatelja, ni braće, ni rodbine, ni bogatih susjeda, da ne bi možda i oni tebe pozvali i tako ti uzvratili. Nego kad priređuješ gozbu, pozovi siromahe, sakate, hrome, slijepe. Blago tebi jer oni ti nemaju čime uzvratiti. Uzvratit će ti se doista o uskrsnuću pravednih.«

Riječ Gospodnja.

 

Odlomak iz današnjeg evanđelja donosi nam sliku jedne gozbe na kojoj su pozvani gosti iz visokog farizejskog društva a među njima je bio i Isus.

Promatrajući kako uzvanici biraju prva mjesta, Isus im daje dvije poruke.

Prva je upućena uzvanicima. Ona polazi od toga da postoji predviđeni raspored uzvanika za stolom po hijerarhiji. Isus opaža kako uzvanici biraju prva mjesta i upadaju u slijepu oholost koja nije svjesna svoga žalosnog svršetka. Može se dogoditi da dođe netko časniji te će mu onaj nižeg društvenog položaja morati ustupiti mjesto. Stoga Isus predlaže da biraju posljednja  a ne prva mjesta da ne bi bili poniženi.

Bolje je sjesti na posljednje jer se ono može zamijeniti časnijim.

Tu poruku Isus završava izrekom “svaki koji se uzvisuje bit će ponižen a koji se ponizuje bit će uzvišen.”

Ova poruka nas upućuje na naš temeljni stav kroz život ne samo na gozbi.

Druga Isusova poruka upućena je domaćinu koji ga je pozvao na gozbu. Preko njega govori svima.

Isusove riječi su morale zaprepastit njegove slušatelje. On izlazi iz okvira uhodanih društvenih odnosa. Normalno je bilo da farizej očekuje uzvratni poziv od drugog farizeja na gozbu, a Isus kaže ne! Pozovite siromahe, sakate, hrome i slijepe one koji ne mogu uzvratiti istom mjerom.

Ovo je poziv na obraćenje. Nije dovoljno da farizej nadiđe uobičajena pravila društva. Farizej treba promijeniti svoj stav i odnos prema Bogu. Moramo sa žalošću priznati kako se ovakve stvari događaju i danas. Često smo svjedoci da se baš siromašni i hromi ponižavaju u društvu a Isus baš takve poziva na gozbu. Njima na poseban način upućuje riječi:

“Prijatelju, pomakni se naviše.”

Neka nam Isus otvori oči srca da prepoznamo brata u potrebi i pristupimo mu sa ljubavlju ne očekujući ništa zauzvrat. Pozovimo sve gladne ljubavi na gozbu u kojoj ćemo ih nasititi. Neka nam vodilja bude: “Uzvratit će ti se doista o uskrsnuću pravednih.”

Amen.

Ivana

DVADESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU